Tačnije, u izvještaju se navodi da je u oktobru prošle godine zabilježeno 15.000 radnika više nego u oktobru 2016. godine, ali da je istovremeno registrirano i 34.000 manje zaposlenih, što govori o neproporcionalnom odnosu novih radnih mjesta i nezaposlenih građana BiH.

"Glavni sektori u kojima je zabilježen porast zapošljavanja su bili proizvođački sektor, u kojem je čak pola radnih mjesta obezbijeđeno novozaposlenim, kao i uslužni sektor koji je stvorio još trećinu novih radnih mjesta. Ipak, činjenica da je broj registriranih nezaposlenih značajno veći nego broj novoregistriranih zaposlenih implicira smanjenje ukupne radne snage za 1,2 posto", navedeno je u izvještaju Europske komisije.

Ono što najviše zabrinjava jeste alarmantna nezaposlenost mladih ljudi u BiH, koja i dalje iznosi više od 60 posto. Uz to, istaknuto je kako su plaće, o odnosu na treći kvartal 2017. godine, u posljednja tri mjeseca porasle za 1,6 posto, što je dovelo do povećanja od 0,5 posto u odnosu na godinu ranije. 

S druge strane, kada je riječ o potrošnji, iz Europske komisije sugeriraju da je javni sektor u 2017. godini trošio mnogo više u odnosu na prethodne dvije godine, te da zvanični podaci ne pokazuju realnu potrošnju. Naime, oni ukazuju na podatke Centralne banke BiH koji ukazuju da su javni prihodi u 2017. godini porasli za osam posto, a također pozivajući se na zvanične podatke došlo je do značajnog rasta potrošnje u trećem kvartalu, posebno kada je rije o grantovima, podsticajima, odnosno dobrima i uslugama.

"Posredni pokazatelji sugeriraju manje ulaganje u investicije u odnosu na planove, djelimično usljed političkog zastoja, koj je rezultirao u kašnjenjima međunarodnog finansiranja. Javna potrošnja tokom prvih devet mjeseci je bila 2 posto veća u odnosu na godinu ranije, ali čini se kako je najveće povećanje zabilježeno tokom trećeg kvartala 2017. godine. Još uvijek ne postoje podaci o javnim investicijama, ali generalno govoreći zbog cjelokupne situacije vlasti u BiH bi mogle registrirati blagi porast suficita u 2017. godini, kao i u prethodne dvije. Uz sve to, zabilježen je i blagi pad vanjskog zaduženja države u odnosu na bruto domaći proizvod, a Svjetska banka, Europska investicijska banka i Međunarodni monetarni fond i dalje su tri organizacije prema kojima je zabilježen najveći dug", dodaje se u izvještaju.

Analizirajući podatke o domaćoj proizvodnji, u kojoj su domaće vlasti zabilježile porast od oko tri posto, iz Europske komisije ističu kako to indirektno ukazuje na moguće uljepšavanje podataka. Takvo mišljenje pojašnjavaju preliminarnom analizom odataka o troškovima koji ukazuju na to da je rast proizvodnje zapravo iznosio "mršavih" 0,8 posto, što ukazuje i na problem u statističkom sistemu BiH.

"Deficit u trećem kvartalu prošle godine iznosio je 4,7 posto, što je za 0,1 posto više u poređenju sa septembrom 2016. godine", navodi se u izvještaju, što ukazuje na loše parametre u većini analiziranih sektora.

Što se tiče direktnih stranih investicija, one su doprinijele sa 2,2 posto ukupnom bruto domaćem proizvodu, u odnosu na 1,3 posto u prethodnoj godini, a Hrvatska, Austrija i Saudijska Arabija su tri zemlje iz kojih je došlo najviše investicija.

Jedina dobra vijest u cijelom ovom izvještaju jeste rast izvoza, te su izvoznici dobili pozitivnu ocjenu. Kako se navodi, u prvih 11 mjeseci 2017. godine zabilježen je rast izvoza od 18 posto, što je sjajno u odnosu na samo četiri posto u istom periodu prethodne godine.

"Ovaj snažan rast u najvećem dijelu je rezultat jačeg izvoza u susjedne zemlje, prevashodno u Hrvatsku i Sloveniju, čiji udio u izvozu iznosi ukupno 5,2 posto. Udio izvoza u trgovini s EU, uključujući Sloveniju i Hrvatsku, iznosi 12 posto ukupnog porasta, dok je udio izvoza ka zemljama u zapadnom Balkanu iznosio 4,2 posto", zaključuje se u izvještaju, uz napomenu da je pozitivan i smanjen rast uvoza robe široke potrošnje u odnosu na njen izvoz.

Izvor: www.radiosarajevo.ba