Piše: Tatjana Čalić

Iz BiH u inostranstvo u najvećoj mjeri odlaze nezaposleni, ali i oni koji su nezadovoljni poslom i primanjima koji trenutno rade. I to traje već godinama. Kvalifikovani radnici najčešće pronalaze zaposlenje u zemljama zapadne Evrope, pretežno Njemačkoj i Austriji, a sezonski i nekvalifikovani radnici najčešće u Slovačkoj, Češkoj i Hrvatskoj.

Obzirom da se često spominju vrtoglave zarade, odlučili smo kroz razgovor sa ljudima koji već duže vrijeme rade u pomenutim zemljama uporediti primanja i troškove, a razgovarali smo i sa agencijama za zapošljavnje i novim trendovima koji su zavladali na evropskom rržištu radne snage.

Austrija-život koji je u Jugoslaviji imala srednja klasa

U Austriji radi veliki broj ljudi ljudi sa ovih prostora. Najčešće su zaposleni u ugostiteljstvu, fabrikama, kao vozači ili rade u supermarketima i kao trgovci. Plate u ugosteljstvu, uz prijavu, kreću se u projeku 1000 eura neto, plus napojnice, vozači imaju prosječne neto plate oko 1.500 eura, a radnici u fabrikama oko 1700 eura neto. Zaposleni u marketima i trgovinama primaju mjesečno oko 1.200 eura neto.

Sa fakultetskom diplomom plate su veće. U Austriji radi dosta mašinskih inžinjera sa naših prostora i plata im se u prosjeku kreće između 2600-2800 eura ili pak IT stručnjaci sa neto primanjima oko 3.000, dok njegovatelji i medicinski tehničari primaju između 1.100 -1.400 eura mjesečno, što zavisi od specifičnosti posla, a noćni rad je posebno plaćen.

Ako se uporede primanja i iznos troškova, recimo u glavnom gradu Beču, može se barem donekle stvoriti slika o tome može li se u ovom gradu pristojno živjeti od plate.

Tako troškovi stana sa režijama od 50 m2 iznose minimalno oko 700 eura, dok se za hranu izdvaja približno koliko i u BiH.

Vrtić ne plaća, izuzev hrane čiji trošak iznosi oko 60 eura. Školovanje je besplatno, knjige se dobijaju u školi, a roditelji snose troškove pribora, olovke, sveske i slično. Plaća se hrana u školi i produženi boravka djece koji na mjesečnom nivou iznosi oko 230 eura, s tim da porodice slabijeg imovinskog stanja plaćaju i manje.

„ U glavnom gradu Austrije živim već punih šest godina, zaposleni smo i ja i supruga, jedno dijete ide u vrtić, drugo u školu. Radim u istoj fabrici od svog dolaska, a supruga je u početku čuvala djecu, a danas radi u supermarketu. Možemo priuštiti ljetovanje i odlazak u rodnu Hercegovinu dva puta godišnje, pomažemo i naše roditelje. Sve u svemu imamo jedan život dostojan čovjek, rekao bih. Nije ovdje riječ ni o kakvom luksuzu, ali eto recimo to je život koji je nekada imala srednja klasa u bivšoj državi", rekao nam je Hercegovac, Jure Pušić.

Njemačka -za kiriju 25 posto dohotka

U Njemačkoj, zemlji u kojoj se zapošljava i možda najveći broj naših sugrađana, građevinski inžinjeri zarade oko 2.000 eura neto, ljekari 2.600, informatičari 2.300, konobari, kuhari, frizeri 1.000 eura, moleri i električari 1.300 eura. Ovdje radi i veliki broj njegovatelja, samo ih je tokom prošle godine putem Agencije za rad i zapošljavanje zaposleno 777. Kako nam je rečeno u Agenciji njihove minimalne garantovane plate su 1.800 eura bruto za prvu godinu.

Iako nije riječ o nekim pretjerano visokim primanjima, uglavnom su svi koji su otišli zadovoljni, jer kako ističu konačno sebi mogu priuštiti normalan život.

O troškovima u Njemačkoj samo razgovrali sa Goranom Obradovićem. Kako nam je rekao u odnosu na primanja, 25 posto dohotka se troši na stanovanje. To znači da u Njemačkoj, kada prosječna porodica plati stan, ostaje joj oko 75 posto od primanja, što za prosječnu porodicu sa dvoje zaposlenih iznosi oko 3.000 eura.

„Dječiji dodatak se, u zavisnosti od broja djece, kreće od 190 do 200 eura po djetetu, tako da dijete nije posebno opterećenje za taj budžet. Za hranu i ono što se u BiH zove "potrošačka korpa" se troši jako malo. Čak i kada se apsolutno porede cijene, one su u Njemačkoj niže, a kada se porede relativno, u odnosu na primanja, jasno je da niko nije u situaciji da "preživljava". Sve kućne potrepštine su daleko jeftinije, a kvalitetnije", rekao nam je Obradović.

Švedska, zemlja radničkih prava

I u Švedskoj radi mnogo ljudi sa ovih prostora, a sve što je potrebno, jeste pasoš i dogovor sa poslodavcem.

„Nemamo sav onaj luksuz koji imaju Šveđani, ali može se sasvim solidno živjeti. Na troškove stanovanja, režije i hranu se troši između 30 i 40 posto primanja", počinje priču naš sagovornik iz Geteborga, koji je želio ostati anoniman.

„Za vrtić se plaća 80 eura, gdje sve ulazi u cijenu, i dijete je tamo 10 sati. Škola je besplatna, kao i hrana koju djete troši prilikom boravka u školi. Teško je govoriti o nekoj velikoj uštedi, jer sve familije imaju djecu koja imaju razne sportske aktivnosti, na šta odlazi znatan dio primanja. Ipak svi će vam ovdje reći da imaju solidan život i da su zadovoljni i prihodima i uštedom koju ostvare", priča naš sagovornik i dodaje da većina naših ljudi, bez diplome, ovdje kreće sa početnom neto platom od 1.500 eura, ali uglavnom nakon godinu –dvije one se povećaju. Tako građevinski radnik može da zaradi oko 2.500 eura neto, koliko i nastavnik, dok stomatolog zaradi i duplo više.

Švedska inače ima potrebe za radnicima u 12 od 15 sektora. Najviše se traže građevinski radnici, radnici u obrazovanju, IT inženjeri, ljekari, radnici u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, u drvnoj industriji, medicinske sestre, psiholozi, vodoinstalateri, vozači kamiona, električari.

Slovačka- rad u fabrikama

Sve veći broj ljudi iz Bosne i Hercegovine posljednjih mjeseci odlazi i na rad u velike fabrike automobila i bijele tehnike u Slovačku, jer su slovački radnici tražeći bolje, otišli na rad u Njemačku ili neke druge zemlje Evropske unije.

Plata se kreće od 550 do 750 eura, za 8 do 12 sati rada.

U Agencije za posredovanje pri zapošljavanju FAP kažu da je Slovačka, sve interesantnija za ljude sa ovih prostora.

" Do sada smo poslali oko 600 radnika i nije bilo nikakvih problema, svi su uredno isplaćeni za svoj rad.Inače se zarade kreću od 550 do 750 eura mjesečno. Radnici imaju plaćen prevoz, smještaj, hranu, osiguranje i ostale troškove. Većina radnika koje šaljemo ima osnovnu ili srednju školu, a ima i ljudi sa fakultetskom diplomom", kažu nam u agenciji FAP.

Slovenija, zemlja u kojoj se ne zadržava

Prosječna mjesečna plata u Sloveniji iznosi oko 1050 eura. Stranaci u Sloveniji (posebno oni sa nižim stepenom obrazovanja) trebaju biti spremni na nižu platu i minimalac koji iznosi oko 570 eura i njima poslodavci nude besplatan smještaj i hranu.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH kažu daza Sloveniju smo imali stalan rast posredovanja od 2013. godine, te da jedo kraja novembra 2017. godine u ovu zemlju otišlo 9.079 radnika.

Nažalost iz Slovenije sve češće dolaze informacije o izigranosti naših radnika. Tako Goran Zrnić, iz Savetovališta za inostrane radnike u Ljubljani, za naš portal kaže da Savetovalište svakodnevno primi 10 do 15 naših ljudi koji su izigrani, koji ne primaju platu, trpe nehuman odnos i te da su bh. radnici koji od ranije rade u Sloveniji, već odavno otišli put Njemačke, Švedske, Finske, Austrije, zato jer je tamo bolje.

Šta kažu u agencijama za zapošljavanje, kako pregovarati

O zapošljavaju u inostranstvu, iznosima platama i kako pregovarati sa polodavcima iz inostranstva razgovarali smo i sa predstavnicima agencija za zapošljavanje.

Miroslav Vukajlović, direktor agencije Spektar za Buku kaže da je po pitanju plata u zemljama EU primjetan jedan potpuno novi trend- nema više unaprijed definisanih plata, već se one počinju vezivati plate za ostvareni učinak.

„S tim u vezi, imamo pojave da recimo plata u novim EU državama može biti veća ili konkurentna sa platama koje primaju radnici u tradicionalno najbogatijim evropskim državama. Konkretno kroz jedan primjer, vozač kamiona u međunarodnom transportu kod nas može da dobije platu između 1000-2000 maraka, u Sloveniji od 1.600-2.500 maraka, u Njemačkoj 3.800-5.000, a u Češkoj od 2.000-7.000 KM. Kada neko pregovara sa ljudima sa ovih prostora, počinje od najniže moguće ponude plate u datim okvirima. Važna poruka svima koji namjeravaju mjijenjati posao ili državu gdje će raditi, naučite pregovarati za platu i uslove, upravo je to je idealan trenutak za ostvarenje poslovnih ciljeva. Samo ne pretjerujte, najčešće vaši sagovornici imaju znanje i iskustvo da brzo otkriju stvarni nivo vaših znanja i kompetencija", pojašnjava Vukajlović.

Da li su navedene zarade loše, dobre ili odlične kada se uporede sa troškovima života, i sa onim što nudi BiH, vjerovatno je dobar povod za polemiku i razmišljanje. Ali ono što su naši sagovornici istakli, jeste da je velika prednost ovih zemalja, život u jednom sređenom društvu i državi koja brine o svojim građanima, što im BiH nikada nije ponudila.

/buka/