Aktivnosti u okviru profesionalne orijentacije podrazumijevaju psihološku procjenu sposobnosti, interesa i motiva učenika s ciljem olakšavanja odabira škole ili fakulteta te u konačnici, budućeg zanimanja osobe. Međutim, prilikom planiranja upisa učenika u škole često se rezultati profesionalne orijentacije ne uzimaju u obzir.

Unatoč potrebama tržišta rada interes za školovanje za zanatska zanimanja ne raste. Iako je struktura nezaposlenih osoba na evidencijama službi za zapošljavanje godinama ista, mladi se i dalje obrazuju za ta zanimanja čak i ako su svjesni da im neće biti lako pronaći posao. Također, prilikom biranja budućeg zanimanja mladi često više vode računa o dužini ili težini školovanja, a ne o budućnosti i mogućnosti da naučeno primjene na radnom mjestu. Već dugi niz godina postoje programi profesionalne orijentacije i savjetovanja za učenike osnovnih i srednjih škola. Profesionalna orijentacija i savjetovanje podrazumijeva psihološku procjenu sposobnosti, interesa i motiva s ciljem olakšavanja odabira škole, fakulteta i općenito daljnjeg usmjerenja u obrazovanju te u konačnici, budućeg zanimanja osobe, te zahtijeva učešće nastavnika, pedagoga i psihologa u školama, nadležnih ministarstava te zavoda za zapošljavanje.

Prezentacija stanja na tržištu rada

Natalija Trivić, ministrica prosvjete i kulture RS za Business Magazine kaže da su osnovne škole dužne pratiti interesovanje i sklonosti učenika, odnosno provoditi profesionalnu orijentaciju učenika, što je propisano i Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju RS.

„Profesionalnu orijentaciju inače u okviru obrazovnog sistema u školama prate pedagozi ili psiholozi, koji se bave karijernim vođenjem i savjetovanjem učenika. Vaspitno-obrazovni cilj karijernog vođenja i savjetovanja je formiranje zrele i odgovorne ličnosti osposobljene da donosi promišljene i odgovorne odluke o vlastitoj profesionalnoj budućnosti. Profesionalnu orijentaciju u okviru tržišta rada provodi Zavod za zapošljavanje RS, između ostalog, kroz pripremu stručnih i informativnih brošura za upis u srednje škole i u tom smislu je partner Ministarstvu prosvjete i kulture prilikom kreiranja upisne politike koju zajedno nastojimo usaglasiti sa stvarnim potrebama domaćeg tržišta rada“, dodaje Trivić.

Vedrana Milinković, viši stručni saradnik za informisanje i odnose s javnošću Zavoda za zapošljavanje RS, za Business Magazine kaže da realizacija mjera u oblasti karijerne orijentacije, informisanja o izboru zanimanja, planiranju karijere i razvoju cjeloživotnog učenja podrazumijeva prezentaciju stanja na tržištu rada, kao bitnom segmentu donošenja odluke o izboru zanimanja.

„Cilj je jačanje kompetentnosti korisnika u donošenju produktivnih karijernih odluka i povećanje kompetentnosti u donošenju odluka u vezi izbora zanimanja. Smatramo da je ova mjera efikasna jer se učenici direktno upoznaju sa stanjem i potrebama tržišta rada. S tim u vezi Zavod za zapošljavanje RS svake godine radi analizu stanja zaposlenih i nezaposlenih lica po opštinama kako bi svi zainteresovani imali tačne podatke o broju evidentiranih nezaposlenih lica po strukama i zanimanjima po opštinama, kao i broj zaposlenih lica sa evidencije Zavoda“, dodaje Milinković.

Osnovni cilj profesionalnog informiranja Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je pružanje potrebnih informacija kod odabira upisa u srednju školu ili fakultet i to prema potrebama tržišta rada, kao i o slobodnim radnim mjestima i mogućnostima zapošljavanja.

„Zavod u sklopu programskih zadataka omogućava profesionalno informisanje i savjetovanje o izboru zanimanja učenika srednjih i osnovnih škola. Profesionalno informisanje je postupak pomoću kojeg se pojedinci usmjeravaju na područja rada koja najbolje odgovaraju njihovim psihofizičkim sposobnostima, osobinama ličnosti i profesionalnim interesima“, za Business Magazine kaže Samra Abidović stručni savjetnik – savjetodavac za grupni rad sa nezaposlenim, Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.

Međutim, problem je što se, iako se ove mjere provode, rezultati profesionalne orijentacije se često ne uzimaju u obzir prilikom planiranja upisa učenika u škole.

„Ministarstvo na osnovu raspoloživih podataka, iz prethodnih školskih godina, utvrđuje Prijedlog plana upisa po broju odjeljenja za svaku školu pojedinačno, vodeći računa o prostornim i kadrovskim uslovima svake škole, kao i broju učenika koji tekuće školske godine završavaju osnovnu školu na području Kantona Sarajevo te broju učenika i odjeljenja koji završavaju srednju školu. Kriteriji za upis učenika u prvi razred srednjih škola, nisu predvidjeli rezultate profesionalne orijentacije kao mjerodavan faktor za upis u srednju školu, ali prednacrtom Zakona o dualnom obrazovanju u Kantonu Sarajevo, značajno je povećana uloga rezultata profesionalne orijentacije prilikom izbora srednje škole“, za Business Magazine kaže Naida Hota-Muminović, ministrica obrazovanja KS.

Postavlja se pitanje koliko su općenito mjere koje se provode u okviru profesionalne orijentacije efikasne, adekvatne, dobro planirane i da li postižu svoju svrhu. Iz Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH kažu da određene aktivnosti koje se provode u kantonima predstavljaju napredak u praksi provođenja profesionalne orijentacije u školama, ali još uvijek ima mnogo prostora za unapređenje.

SISTEMSKI PRISTUP

Abidović naglašava da bi se sistemskim pristupom i efikasnijim aktivnostima mogle na bolji način zadovoljiti potrebe za deficitarnim zanimanjima što bi u konačnici dovelo i do smanjenja nezaposlenosti. Ističe da je neophodno da svi akteri budu uključeni.

„Sve počinje od porodice koja je temeljna društvena jedinica te ima ključnu odgojnu funkciju općenito pa tako i u profesionalnom razvoju djeteta do svih institucija. Odgojno obrazovne ustanove trebaju inovirati nastavne planove i programe u okviru formalnog obrazovanja nastavnika i profesora, sistemski regulirati stručno usavršavanje nastavnika i stručnih saradnika u oblasti karijerne orijentacije, poticati razmjenu iskustava između kolega i mobilnost nastavnika i stručnih saradnika, uspostaviti bazu znanja dobrih praksi i izraditi alate za savjetovanje u karijeri, formirati centre za razvoj karijere pri univerzitetima i drugim institucijama. Također, zavodi za zapošljavanje trebaju jačati savjetodavne i posredničke funkcije javnih službi za zapošljavanje, prilagođavati metode rada sa mladima i dugoročno nezaposlenim licima, unaprijediti kapacitete zavoda i službi zapošljavanja po pitanju evaluacije usluga karijernog savjetovanja, te aktivne mjere zapošljavanja redovno redizajnirati na osnovu rezultata evaluacije i praćenja trendova na tržištu rada“, ističe Abidović.

U FBiH je 2015. godine na osnovu dokumenta Strateški pravci razvoja karijerne orijentacije u Federaciji BiH za period 2015-2020. godina, izrađen Prijedlog akcionog plana za implementaciju Strateških pravaca razvoja karijerne orijentacije.

„Svjesni činjenice da nadležnost za utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja, imaju kantoni, multisektorska Radna grupa koja je radila i na izradi Strateških pravaca i na izradi Prijedloga akcionog plana se složila da ovaj dokument i ostane u formi prijedloga, a da ga nakon usvajanja na federalnom nivou, kantoni mogu koristiti za izradu vlastitih akcionih planova. Bitno je naglasiti da je karijerna orijentacija jedna interdisciplinarna oblast i da se pored sektora obrazovanja odnosi i na sektor rada i zapošljavanja, sektor socijalne zaštite, sektor privrede i dr, te da implementacija Strateških pravaca razvoja karijerne orijentacije u FBiH podrazumijeva bolje uvezivanje i zajedničko djelovanje navedenih sektora, kako na federalnom, tako i na kantonalnom nivou. Navedeni dokumenti su dostavljeni vladama kantona kako bi kantoni pristupili izradi svojih akcionih planova za razvoj karijerne orijentacije ili poduzeli druge aktivnosti s ciljem revitaliziranja i unapređenja ove djelatnosti. Pojedini kantoni su napravili iskorake u poboljšanju djelatnosti profesionalne orijentacije, koja se provodi u školama, ali još uvijek nijedan kanton nije izradio vlastiti akcioni plan ili, s druge strane, strateški dokument koji se odnosi isključivo na djelatnost karijerne orijentacije“, kažu iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.

Pozitivno je što bi se u narednom periodu aktivnosti u okviru karijerne orijentacije mogle unaprijediti. Naime, sredinom 2020. godine, započela je implementacija IPA Projekta Obrazovanje za zapošljavanje (E4E) s ciljem jačanja relevantnosti obrazovanja za tržište rada na sistemskom nivou.

„Usvojen je dokument Analiza karijerne orijentacije u BiH, a u izradi je model/koncept karijerne orijentacije koji će biti osnov za unapređenje karijerne orijentacije u svim oblastima“, kaže Milinković.

U okviru projekta djeluje i Radna grupa za karijernu orijentaciju čiji zadatak je podrška razvoju i implementaciji Projektnih aktivnosti koje se odnose na karijernu orijentaciju.

„Smatramo da će djelovanje Radne grupe dati poticaj za nastavak rada na revitaliziranju djelatnosti karijerne orijentacije u BiH, te približavanju praksi u ovoj oblasti sa dobrim praksama u EU“, dodaju iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.

Izvor : business-magazine.ba