U organizaciji Agencije za rad i zapošljavanje BiH, a uz podršku Vlade Švicarske i  Projekta zapošljavanja mladih (YEP) jučer je održan Forum službi zapošljavanja na kojem su se suočili predstavnici svih službi za zapošljavanje iz BiH te predstavnici poslodavaca koji su praktičnim primjerima i iskustvima koje su imali sa službama ukazali na potrebu za razvojem saradnje sa poslodavcima a kako bi se ispunila ključna funkcija službi – posredovanje.

U otvorenoj i žustroj diskusiji, koja je ukazala na dobre, ali i loše primjere odgovaranja na potrebe poslodavaca od strane službi došlo se do konkretnih preporuka za bolje djelovanje, a kako je Forum organizovan u formatu dvije panel diskusije, donosimo zaključke oba panela:

Panel: Primjeri dobre i loše prakse – iskustva poslodavaca u odnosu na  saradnju sa Javnim službama/zavodima za zapošljavanje

1. Visoko profilisane industrije/kompanije ne traže zaposlenike putem JSZ već koriste:
• Interne kanale bez objave oglasa (vlastite baze podataka)
• Privatne agencije, lokalne radio stanice i web portale
2. Na evidencijama JSZ uglavnom nema odgovarajućih profila koji bi zadovoljili potrebe poslodavaca
3. U slučajevima kada JSZ vrše posredovanje prema prijavi potreba za radnicima, upućeni kandidati nisu zadovoljavajući, često su nedovoljno motivisani, ali se situacija se razlikuje od lokacije do lokacije
4. Od ključne važnosti su programi zapošljavanja koji moraju biti prilagođeni potrebama tržišta, jer postoje periodi kada je potreban veći broj radnika, a u trenutku kada ne postoje objavljeni programi te bi ovaj vid podrške trebao biti prilagođen potrebama poslodavaca, i dostupan kontinuirano kako bi dao  maksimalne rezultate
5. Programi obuke, doobuke, prekvalifikacije su ulaganje u budućnost naročito s obzirom na činjenicu da se na evidencijama JSZ nalaze osobe koje su nezaposlene duže vremena i koje sa formalno stečenim kvalifikacijama ne mogu pronaći zaposlenje, ili zbog nedostatka iskustva u struci njihove kvalifikacije nisu više relevantne
6. Odnos između JSZ i poslodavaca kao ključnih faktora na tržištu rada treba biti partnerski i otvoren kako bi se ostvarila šira saradnja sa ciljem unapređenja situacije na tržištu rada
7. Tema narednog Foruma službi zapošljavanja trebala bi biti aktivne mjere zapošljavanja

Panel: Iskustva i primjeri prakse JSZ u odnosu na saradnju sa poslodavcima:

1. Službe su opredijeljene za saradnju sa poslodavcima kao ključnim partnerima iako postoje evidentne prepreke za unapređenje ove saradnje
2. Iako trenutno ne postoji obaveza za poslodavce da objavljuju oglase putem službi prema mišljenju predstavnika JSZ, uvođenje ove prakse bi uveliko doprinijelo unapređenju saradnje i većem zapošljavanju nezaposlenih lica koja se nalaze na evidencijama
3. Treba otvoriti pitanje u odnosu na rad inspekcija rada
4. Sa ciljem rasterećenja JSZ i omogućavanja savjetodavnih aktivnosti potrebno je unapređenje zakonodavnog okvira koje će voditi ka tačnim i potpunim evidencijama, izmještanju zdravstvenog osiugranja
5. Program aktivnih politika zapošljavanja su kompleksni dolaze sa razičitih nivoa u FZZZ neophodno ih je prilagoditi potrebama poslodavaca, samo sprovođenje je veoma sporo; do trenutka kada poslodavac dobije sredstva prema programu, njegove potrebe za zapošljavanjem novih radnika je potpuno drugačija u odnosu na ranije iskazanu prema pozivu
6. Ključ rada JSZ treba biti na savjetodavnom radu, jer su savjetodavci odgovorni da adekvatne radnike upućuju prema poslodavcima
7. Evidentna je mala zainteresovanost za programe obuke i doobuke poslodavaca prema programima koji se objavljuje, npr. u JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo dok u slučaju programa FZZZ nema većih problema kada su u pitanju aktivne politike zapošljavanja
8. Službe za zapošljavanje imaju zadatak da rade na razvoju vještina nezaposlenih, a slušajući potrebe tržišta, te da jačaju zapošljivost radnika kreiranjem adekvatnih programa aktivne politike zapošljavanja koji će odgovoriti na potrebe teško zapošljivih nezaposlenih (onih koji nemaju tražene kompetencije, kvalifikacije i koji se bez podrške službe ne bi zaposlili)

Cilj Foruma da se u otvorenoj diskusiji šireg kruga aktera, a prisustvovalo je blizu 70 učesnika, razgovara o primjerima dobre i loše prakse, preporukama poslodavaca iz privatnog sektora, kao i iskustava projekata švicarskog portfolija zapošljavanja mladih, te da se čuju praktične smjernice Zavoda za zapošljavanje Crne Gore koji su premašili očekivanja organizatora je zadovoljen. Evaluacija Foruma kroz upitnik učesnika o njihovim očekivanjima i zadovljstvu te interesu za buduće teme je pokazala da 50% učesnika smatra da je Forum za njih bio veoma koristan,  te 49% da je bilo korisno, a samo jednoj osobi nije bilo korisno, dok je 99% učesnika ocijenilo da je organizacija bila veoma dobra. Učesnici, kao i organizatori su predložili da naredna tema službi budu aktivne mjere zapošljavanja, kao i da su Forumi u toj mjeri korisni za službe za zapošljavanje da ih treba organizovati tri puta godišnje, a da različite službe iz zemlje budu domaćini, na rotacionoj osnovi.