Borba protiv siromaštva i odlaska mladih, šansa za razvoj, zaradu i napredak, poboljšanje zdravlja stanovništva, privlačenje miliona evra iz predpristupnih EU fondova. Sve ovo moguće je postići na jednostavan način, takoreći jednim potezom. Rješenje glasi: motiku u ruke i na selo!
Tako bar misle učesnici okruglog stola o proizvodnji organske hrane, koji je nedavno organizovao Centar za životnu sredinu Banjaluka.
U našoj zemlji imamo nezagađenu prirodu, zdravo zemljište, čiste vode, napuštene posjede na selu, mlade koji sve više odlaze iz zemlje. Dakle, poljoprivredna proizvodnja po organskim principima može biti generator socio-ekonomskog razvoja. Prvenstveno usitnjenih malih porodičnih gazdinstava. Ako budemo dovoljno pametni, pa iskoristimo i same fondove koji su nam dostupni, ali i mogućnosti umrežavanja.
Poručila je Mirjana Ribić, predstavnica onlajn platforme „Zdrava logika“ sa ovog skupa.
Učesnici okruglog stola su bili i predstavnici „Biblioteke sjemena“ koja funkcioniše u okvirima fondacije „Factory of joy“.
Organska proizvodnja
Kada se govori o opasnostima i posljedicama konzumiranja genetski modifikovane hrane, organska proizvodnja se uvijek predstavlja kao pravo rješenje. Preporučuju susret sa proizvođačima hrane – oči u oči.
Građani BiH teško dolaze do podataka koji se to proizvodi nalaze na policama, te da li se radi o GMO hrani. Upravo upoznavanje sa organskim proizvođačima, posjete njihovim imanjima te poznavanje koje certifikate treba da posjeduju, može se ostvariti povjerenje da je hrana koju jedemo dobra po naše zdravlje.
Izjavila je Ivana Kulić, koordinatorka Anti GMO kampanje u Centru za životnu sredinu.
Dodaje da se farmeri, koji se odluče na proizvodnju hrane po organskim principima, moraju boriti i sa brojnim preprekama,
Među najvećim problemima ističe se upravo veoma skup proces certifikacije proizvođača kao organskog. Analize su zahtjevne. U BiH nema dovoljno instituta i laboratorija koje se bave time. Potrošači se često moraju oslanjati na povjerenje i mogućnost sljedivosti proizvoda.
Poljoprivredna proizvodnja po organskim principima ima itekako velike šanse za razvoj, ali zavisi od dodatnih faktora na čijem unapređenju bi trebao raditi i vladin i nevladin sektor, a to se prije svega odnosi na edukaciju i širenje svijesti među poljoprivrednim proizvođačima u ovoj zemlji. Povećavanjem broja poljoprivrednih proizvođača u organskoj proizvodnji, stvorili bi se i uslovi za jeftiniju proizvodnju ove hrane, a to bi trebao biti zadatak svih nas koji radimo u ovom sektoru da prema zakonima koji vladaju na tržištu postignemo ovaj efekat.
Eko hrana je trenutno u odnosu na običnu hranu skuplja za 15 odsto, čija se razlika u cijeni opravdava upravo zbog samih ulaganja jednog poljoprivrednog proizvođača u proces proizvodnje.
Izvor: SrpskaInfo